Ginko lat. Ginko Biloba

Ginko je najstarija vrsta na Planeti, to je reliktna vrsta koja je preživjela doba dinosaura. Ginko naraste do 30 metara visine, grana se u pršljenovima, krošnja mu je rijetka i viseća.

Kora Ginka je sive boje, a kod starijih stabala je uzduž ispucala.

Pupovi Ginka su smeđasti, kupasti, kratko zašiljeni, dužine do 3 centimetra (kratkorasti).
Pupovi Ginka imaju tragove opalih listova.

List se nalazi na dugoj peteljci, lepezastog je oblika sa dihotonom nervaturom. Dužine je do 7 centimetara a na vrhu može biti sa urezima ili bez njih.

Cvijet ima i muške i ženske cvijetove. Muški stoje u resama a ženski u peteljkama koje su zadebljal. Na sebi nosi 2 sjemena zametka.

Plod Ginka je koštunica nalik šljivi. Kada je zrela žute je boje, ima mesnati omotač i neprijatnog je mirisa. Plod visi na peteljci.

Ginko je vrsta koja brzo raste, traži svježa i duboka tla. Otporna je na niske temperature i jake vjetrove. ne podnosi zasjenu (što znači da je heliofilna vrsta)

Ginko se kod nas koristi kao hortikulturna vrsta, domovina Ginka je Kina, Koreja, Japan.
Značaj Ginka se ogleda u proizvodnji prirodni lijekova za pamćenje i cirkulaciju.